Daleka džamija (Mesdžidu-l-Aksa, Daleki hram) predstavlja treće po važnosti svetište muslimana, odmah nakon Svete džamije (Mesdžidu-l-haram, Sveti hram), tj. Kabe u Mekki i Poslanikove džamije (Mesdžidu-n-Nebevi) u Medini. Često se naziva i Časni hram (El-Haremu-š-šerif). To je bila prva kibla muslimana, sve do 2. godine po Hidžri. Tu je bio hram (džamija) Sulejmana, a.s., tu je Muhammed, a.s., predvodio namaz svim vjerovjesnicima, i odatle je Muhammed, a.s., krenuo na Miradž – putovanje u više nebeske sfere, na susret sa svojim Gospodarem.